Iz nacionalnih parkova
i parkova prirode u Hrvatskoj
u proteklih 15 godina uklonjeno
je preko 15 000 auto olupina
U akcijama je sudjelovalo
500 profesionalaca, 50 tvrtki
35 medijskih kuća
i 200 volontera.

Divlje i pitomo - smeće

Naviknite se na novi izgled grada - ili mijenjajte navike
Naviknite se na novi izgled grada - ili mijenjajte navike
Snimanje divljeg odlagalista u Maksimiru
Snimanje divljeg odlagalista u Maksimiru
Leteća kamera iznad brda smeća_plinska stanica u Maksimiru
Leteća kamera iznad brda smeća_plinska stanica u Maksimiru
50 metara od gradske pekare_PAN PEK_Zagreb
50 metara od gradske pekare_PAN PEK_Zagreb
Slastice i smeće_tvornica Kraš_Zagreb
Slastice i smeće_tvornica Kraš_Zagreb
Ostaci industrije zatrpani smećem_DIOKI_Zagreb
Ostaci industrije zatrpani smećem_DIOKI_Zagreb
Ambalaža ispred Velesajma_Zagreb
Ambalaža ispred Velesajma_Zagreb
Veliko smetlište uz Centar male privrede_Savica
Veliko smetlište uz Centar male privrede_Savica
Polaganje temelja za novo divlje odlagalište nedaleko od HTV
Polaganje temelja za novo divlje odlagalište nedaleko od HTV
Ulica Klin_Zagreb
Ulica Klin_Zagreb

Divlja odlagališta otpada

Takva smetlišta nisu negdje u divljini nego usred grada. Neki građani višak otpada bacaju sami na usputni slobodan prostor. Za to se ubrzo pročuje i sa svih strana stižu bliži i dalji stanovnici grada sa smećem. Oni se nužno rješavaju viška otpada da oslobode prostor za bilo što drugo. Kada se otpad bez razvrstavanja i reda nabaca na velku hrpu  - postaje smeće!

Postoje li i "pitoma smetlišta"? Ne, takvih u gradu nema. To su legalno (zakonom) određena mjesta za odvoz i deponiranje otpada. Ona izgledaju podjednako divlje i nemaju drugog opravdanja i uporišta osim zakona i uredbi. Građani za skupljanje i odvoz tog otpada plaćaju veliki novac. Davatelj usluga na tome značajno zarađuje. No kad otpad stigne na to zakonsko odlagalište, takodje podivlja i postaje smeće.

Manji dio otpada stiže do oporabišta i u reciklažu. To su časni izuzetci. No ostaje činjenica, da se danas kod nas i u svijetu ne uspijeva reciklirati više od 15 -20 % otpada.

Smeće je neriješiv problem za sve institucije i poslenike koji se bave očuvanjem okoliša.

Svako smeće je na kraju problem, ali prije toga - smeće je stil života.

Domaći mediji (u stranom vlasništvu) javljaju da svaki građanin Hrvatske godišnje baci 90 kg hrane, a stanovnuk Eu i 180 kg hrane. Oba podatka su lažna jer neki građani nemaju što jesti, neki ne bace ni mrvice, a neki tu-i-tamo bace silos žita!! Grubi proračun kaže da se u Hrvatskoj godišnje baci hrane u vrijednosti 4 milijarde kuna! 

Iste lažne statistike iznose da svako kućanstvo u Hrvatskoj baci 2600 kn  vrijednosti u smeće, da svaki stanovnik u Hrvatskoj godišnje proizvede 300-400 kg komunalnog otpada.  Svi su ti podaci netočni.  Ne zna se tko, niti koliko proizvede i baci smeća. Ovdje govorimo samo o fizičkom (materijalnom) smeću. Proizvedeno duhovno smeće je teško mjerljivo i nemjerljivo.

Nedavno je krovna institucija očuvanja okoliša u Hrvatskoj zaprijetila da će ukinuti odvoz glomaznog otpada u gradu Zagrebu (noj je gurnuo glavu u pijesak!). Broj divljih odlagališta u gradu se povećao (za ministra iz nejasnih i neočekivanih razloga), sa evidentiranih 298 na 468!?

Uz novi izgled grada prilažemo razglednicu koju ćemo poslati na adrese svih (ili bar mnogih) ne-zainteresiranih u gradu i institucijama vlasti. 

zelene stope